Djeca koja su izložena nasilju u porodici ili depresiji roditelja tokom prve tri godine života, češće u kasnijim godinama imaju poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD), tvrde američki naučnici. Naravno postoje i drugi faktori koji mogu uticati na razvoj ovog poremećaja, kao što je nasljeđe.
Mame koje pate od depresije mogu to stanje prenjeti na svoju djecu, koja, nakon toga, lako mogu doći u situaciju koja zahtjeva uzimanje lijekova kako bi se problemi sa ponašanjem riješili.
U američkom gradu Indijanopolisu sprovedeno je istraživanje nad grupom od 2400 trogodišnjaka. Oko 58 odsto ispitanih roditelja je izjavilo da je u njihovoj porodici bilo elemenata nasilja i depresije prije detetovog trećeg rođendana, dok je njih 66 odsto reklo da djeca nisu bila izložena nasilju i depresiji.
Rezultati su pokazali da je u prvom slučaju rizik za pojavu poremećaja u ponašanju kod djece do šest godina četiri puta veći nego u drugom.
Veza između odnosa u porodici i ponašanja djece definitivno postoji, zaključak je ove studije, ali još nije otkrivena uzročno-posljedična veza između nasilja među roditeljima i depresije sa pojavom ADHD-a.
„Ovo istraživanje dodaje, već obimnoj literaturi, otkriće da iskustva ranog života mogu imati duboke posljedice na razvoj mozga. Zna se da nasleđe ima veliki uticaj na izražavanje simptoma hiperaktivnosti, a novo istraživanje dodaje i važnost koju imaju faktori okruženja koji djeluju tokom razvoja mozga,“ izjavio je dr Majkl Duhovni, pedijatar neurolog u dječjoj bolnici u Majamiju.
Simptomi ADHD-a su: impulsivnost, hiperaktivnost, otežano fokusiranje, nedostatak pažnje. Djeca mogu imati probleme u školi, a kasnije u životu nemogućnost zadržavanja posla i održavanje veza. Takođe, veći je rizik od zloupotrebe alkohola i droga, depresije i anksioznih poremećaja ličnosti
Preporuka roditeljima je da se obrate pedijatru ukoliko primjete neki od simptoma u ponašanju svog deteta.